Dunav

 

 

Prva značajnija stanica na putu Dunava kroz Srbiju je rezervat prirode "Gornje Podunavlje" kod Apatina – splet šuma i rukavaca Dunava, carstvo biljnog i životinjskog sveta. Osim prirodnim lepotama, obale Dunava prepune su kulturno-istorijskim spomenicima starosti i do 7000 godina. Najvredniji istorijski lokaliteti počinju da se smenjuju nizvodno od Beograda. Najpre će vas dočekati Smederevo, poslednja prestonica srednjovekovne srpske države sagrađena 1430. godine kada je već cela Evropa drhtala od pomisli na Osmanlije. Kod Kostolca se nalaze ostaci Viminacijuma, još jedne bivše prestonice, ovog puta Rimske provincije Gornje Mezije. Na putu do Srebrnog jezera, na desnoj obali, lađe još uvek posmatra tvrđava Ram, a posle jezera, na ulazu u najveću i po mnogima najlepšu klisuru Evrope, ponosno stoji Golubac, iako su mu donji delovi potopljeni izgradnjom hidroelektrane Đerdap. U Lepenskom viru, srcu Đerdapske klisure, posetioce čeka jedna od najstarijih otkrivenih civilizacija na tlu Evrope. Spuštajući se dalje niz Dunav, nailazi se na tursku tvrđavu Fetislam i rimsko utvrđenje Dijana.

 

Najviši srednji vodostaji su tokom leta u junu i julu, nakon zima bogatih snegom i proleća bogatih kišom. Najniži srednji vodostaji su u oktobru i novembru, zbog malih količina padavina, velikih isparavanja i iscrpne izdani krajem leta i početkom jeseni. Ekstremno niski vodostaji Dunava su najčešće beleženi tokom hladnih zima, kada se nakon sušne jeseni padavine izlučuju u obliku snega, koji se zbog niskih temperatura ne topi i ne hrani reku.

 

 

Reka Dunav

 

 

Dodatne informacije