Manastir Dobrun

 

 


Manastir Dobrun predstavlja najverovatnije zadužbinu lokalnog župana Pribila. Dugo se verovalo da je manastir Dobrun sagrađen na samom kraju XIV veka. Otkrićem portreta kraljevske porodice Stefana Dušana, vreme izgradnje pomereno je na sredinu XIV veka. Postoje međutim pretpostavke da je manastir Dobrun stariji. Prema zapisima letopisca iz Dečana, crkva na ovom mestu je podignuta još u XIII veku. Najnoviji arheološki nalazi idu u prilog tome, ali je pitanje da li će se ikada sa sigurnošću utvrditi tačan datum osnivanja manastira s obzirom na veliki broj rušenja i nestručnu obnovu koja je izvedena krajem XIX veka, i pri čemu je uništeno mnogo podataka o istoriji ove bogomolje.

 

 

Na osnovu dostupnih izvora, pouzdano se može tvrditi da je sin kneza Lazara, despot Stefan, zajedno sa svojom majkom, kneginjom Milicom, bio ktitor manastira. Uloga njegovog sestrića i naslednika, Đurđa Brankovića nije sačuvana u pisanoj formi, ali u narodnom predanju se pominje izvesni Đurađ kao ktitor.

Nakon Turskog zauzimanja Bosne, naslednici porodice Pavlovića koja je vladala teritorijom na kojoj se nalazi Dobrun, primili su islam čime je njihova vladavina produžena, a Turci su oblast po njima nazvali Pavli. U prvim godinama vladavine, Turci su dozvoljavali obnovu manastira porušenog prethodnim osvajanjima.

 

Srpski manastiri - Dobrun

 

Manastir Dobrun je u velikoj meri stradao krajem XVII veka kada je porušen i najveći broj manastira Srbije, pa kroz čitav sledeći vek gotovo da se i ne pominje. I pored toga, freske iz XIV veka su dugo odolevale, sve do 1875. godine kada je u odmazdi zbog ustanka, crkva spaljena.

U Drugom svetskom ratu Nemci su manastir koristili kao skladište municije. Prilikom povlačenja minirali su crkvu i potpuno je uništili.

Manastir se nalazi u Bosni i Hercegovini (Republika Srpska), na putu Užice – Višegrad, nekoliko kilometara od granice sa Srbijom.



 

Dodatne informacije