Karađorđe Petrović

 

 

 

Selo Viševac gde se rodio Đorđe Petrović – Karađorđe, pvi put se pominje pod imenom Bischevzi (Viševci) u austrijskom popisu iz 1718. godine kao napušteno naselje, što znači da je postojalo i pre austro – turskog rata (1716 – 1718). Na vrhu brda Golubice (današnje Gradište), ispod koga je rođen Karađorđe, postoje ostaci srednjovekovnog grada Golubana koji se povezuje sa srpskom srednjovekovnom državom. Novo naseljavanje Viševca izvršeno je posle 1720. godine od strane dve vasojevićko – klimentske porodice sa Pešterske visoravni. Među njima je bio i Petar Jovanov (ić), otac Đorđa Petrovića.

 

 

Crkva u Visevcu

Crkva u selu Viševac gde je rođen Karađorđe



Kuća Petra Jovanova, okružena stoletnom hrastovom šumom, nalazila se u Starom Viševcu. Prema kazivanjima, Đorđe je rođen u šljivaru, dok je prema priči nekih Staroviševaca, Đorđe rođen u zbegu, u šumi brda Gradišta. Jedno predanje kaže da je noć uoči Đorđevog rođenja, skrivajući se od beogradskih dahija, kod Petra zanoćio beogradski vezir Ahmet paša Ćuprilić. U toku noći, pašu je prepao strašan san i kada je sutradan ugledao novorođenče, darivao ga je dukatom i rekao „Biće to veliki čovek“.

Karadjordje PetrovicKarađorđeva majka Marica (Marija) bila je iz Vasojevića. Otac Petar Mrkša rođen je u selu Klimente – Kralji oko 1710. godine. Petrova sestra bila je udata za harambašu Simu Rašovića. Karađorđev deda je poginuo oko 1715. godine u borbi sa Turcima. Imao je dve sestre i dva brata. Jedan od braće je zarobljen i islamiziran pod imenom Ahmet. Kažu da njegovi potomci i danas znaju svoje poreklo. Jedna sestra bila je udata za metohijskog harambašu Mita Zoga. Prema pojedinim teorijama, neko od Đorđevih predaka bio je šiptar.

Đorđe je odrastao u brvnari, čuvajući stoku sa ostalom decom. Pravio je frule i umeo vrlo lepo da svira. Živeo je u Viševcu sve do svoje 12. godine, kada je njegov otac kod Batočine ubio nekog Turčina. Da bi izbegao kaznu, seli se sa porodicom iz Viševca i nalazi posao kao sluga u pčelinjaku Mula Huseina iz Palanke.

Karađorđe se 1786. godine oženio Jelenom Jovanović i sa njom imao sedmoro dece. Ubrzo naon venčanja, uzima učešće u Austro – Turskom ratu 1787 – 1791. U toku rata odlikovan je medaljom za hrabrost. Po povratku u Srbiju pridružuje se hajdučkoj družini Stanoja Glavaša, a kasnije i sam postaje hajdučki vođa. Osnivanje Beogradskog pašaluka sa velikim stepenom autonomije u odnosu na Tursku državu, omogućava mu da se vrati u Topolu i posveti poljoprivredi i trgovini.

Viševac i opština Rača se nalaze u Šumadiji, 100 km južno od Beograda. Spomenik Karađorđu u Viševcu podignut je tek 2004. godine. Nestali „Petrovi dvori“  danas su delimično rekonstruisani autentičnim drvenim građevinama s početka XIX veka, koje su sačuvane u ovom kraju. Okućnicu Karađorđevog oca su činili kuća, vajat, mlekar, magaza, kačara i pčelinjak.

 

Dodatne informacije