Kragujevac

 

  • Akvarijum u Kragujevcu

     

    Akvarijum u Kragujevcu

     

     

    Akvarijum na Prirodno-matematičkom fakultetu u Kragujevcu je najveći akvarijum u Srbiji. U njemu se mogu sresti ribe kopnenih voda Balkana (pastrmka, mrena, štuka, smuđ, som...) i tropskih voda (skalari, oskari, diskusi, pirane...), vodozemci (žabe i daždevnjaci), gmizavci (kornjače i zmije) i beskičmenjaci (sunđeri, dupljari, pijavice, rakovi...).

     

     

    Najinteresantije ribe koje se mogu videti su pirana mesožder (na snimku) i veoma retka i ugrožena afrička dvodihalica koja predstavlja prelazni oblik između riba i vodozemaca što se vidi i na osnovu njenog izgleda: ima takozvane pranoge onosno rudimentirana peraja koja nisu ni peraja ni noge. Ime je dobila po načinu disanja. Kada u vodi nema dovoljno kiseonika, ona izađe na površinu i zahvati vazduh. Može da doživi duboku starost od 35 – 40 godina.

          Za đačke ekskurzije i druge organizovane grupe obezbeđen je stručni vodič.

    Kontakt
    034-336-223
    034-300-246

    Prirodno-matematički fakultet
    (kod Velikog parka)
    Kragujevac

     

     

  • Borač

     

    Borač

     

     

    Borač, staro selo usred živopisne Šumadijenalazi se izmedju Kragujevca i Gornjeg Milanovca. Kada od Gornjeg Milanovca idete prema Kragujevcu posle petnaestak kilometara naići ćete na mesto Bare i u dnu doline na T raskrsnicu. Skrenite desno i ostaje vam desetak kilometara vožnje kroz šumovite i lepe predele.

     

    Seoski turizam

     

    Seoski turizam

     

    Selo Borac

     

    Borac

     

    Selo Borac

     

    Selo Borac

     

    Selo Borac

     

    Selo Borac

     

    Selo Borac

     

    Selo Borac

     

    Boracki krs

     

    Seoski turizam



    Selo se je smešteno u senci Boračkog krša, čarobnih stenovitih formacija usred doline. Do vrha stena vodi pešačka staza, a pogled je nezaboravan. Na kršu još uvek postoje i tragovi starog utvrđenja o kome se malo šta zna. Smatra se da su ga započeli Vizantinci, a završili srpski vladari iz dinastije Nemanjica(XII – XIV vek). U samom selu, sakrivena u debeloj hladovini, a blizu početka pešačke staze postoji i zanimljiva crkva iz XIV veka. Od kulturno-istorijskih spomenika u okolini vredi pomenuti i manastir Vraćevšnicu.

     

     


    Desetak kilometara od Borača, ljubitelje ribolova čeka Gružansko jezero, bogato  belom ribom, šaranom somom, a česti su ulovi štuke. U Boraču se održavaju dve manifestacije: u februaru se održava hajka na lisice, a u septembru likovna kolonija pod nazivom “Gružanska Jesen”.

    U selu je razvijen seoski turizam.

     

     

    Kontakt
    Turistička organizacija Knića 
    034-510-115

     

     

    Sumadija Travel map

     


     

  • Kragujevac

     

    Kragujevac

     

     

    Kragujevac je po mnogo čemu prvi grad u Srbiji: prva prestonica nove Srbije, prvo pozorište (1835.), prvi sud ( 1820.), prva gimnazija ( 1833.), prve novine i prva električna centrala. Ime je dobio po ptici kraguj iz porodice jastreba, koja je u srednjem veku korišćena za lov. U pisanim dokumentima se prvi put pominje krajem XV veka u turskim tefterima. Od tada pa sve do oslobođenja 1815. godine Turci čine većinu stanovništva. Danas ima oko 180.000 stanovnika.

    Jedina sačuvana građevina iz kneževskog kompleksa prestonog Kragujevca je Amidžin konak. Sagrađen je 1824. godine za dvorsko osoblje. Osobljem je upravljao Sima Milosavljević kog je Miloš zvao Amidža (stric), pa je zgrada tako dobila ime.

     

     

    Kragujevac

     


    Jedna od najlepših zgrada u Kragujevcu je zgrada prve gimnazije. Prema projektu koji je urađen u Beču, zgrada je završena 1887. i u nju je smeštena ranije osnovana najstarija gimnazija u Srbiji u kojoj se nastava odvija na srpskom. Od ostalih istorijskih spomenika vredi pomenuti Staru crkvu koju je podigao knez Miloš 1818. i u porti kraj nje zgradu stare skupštine gde su održavana važna zasedanja sve do 1878. godine.

    Nekoliko kilometara od grada, pored puta za Gornji Milanovac nalazi se veliki park i jezero Šumarice sa uređenim kupalištem.


    Udaljenost
    Beograd 140 km

    Kontakt
    Turističko informativni centar    034 - 335 - 302
    Gradska turistička organizacija    034 - 334 - 883

     

     

  • Manastir Kalenić

     

    Manastir Kalenić

     

     

    Manastir Kalenić se nalazi u okolini Kragujevca, na Gledićkim planinama u izvorišnom delu Kalenić reke. Manastir je tipičan predstavnik moravske škole sa mnogobrojnim rozetama. U periodu od 1816. do 1839. godine, ovde su bile mošti Stevana Prvovenčanog.

    Freska "Svadba u Kani" je svojevremeno na izložbi u Parizu osvojila prvu nagradu.

     

  • Šumadija

     

    Šumadija

     

     

    Oplenac Dobila je ime po šumama kojih je nekada ovde bilo puno. Šumadija je srce novovekovne Srbije i u geografskom i u istorijskom smislu. Prvi srpski ustanak počeo je u Orašcukod Aranđelovca, drugi u Takovukod Kragujevca. Zato je i  kralj Petar za mauzolej dinastije Karađorđević odabrao Oplenackod Turizam - SumadijaToplole.     

    Na krajnjem jugu nalazi se Ovčarsko - Kablarska klisura poznata po prirodnim lepotama i manastirima. Seoski turizam je razvijen, a razigrani šumadijski pejzaži sa šumama i livadama prosto mame turiste.

     

     

     

    Bukovička Banja
    Kragujevac Šumadija

     

     

     

  • Takovo

     

    Takovo

     

     

    Od nekadašnje guste hrastove šume na mestu današnjeg spomen kompleksa „Drugi srpski ustanak“ u Takovu ostalo je samo nekoliko hrastova koji su pod zaštitom države. Na tom mestu je na crkveni praznik Cveti, 11. aprila 1815. godine počela druga faza borbe Srbije za oslobođenje od Turaka. Po nekim istoričarima, radi se zapravo o trećoj fazi jer je Drugom srpskom ustanku prethodila 1814. godine neuspešna Hadži-Prodanova buna u okolini Čačka.

     

     

     

     

    Nakon gušenja Prvog srpskog ustanka, stanje za Srbe je bilo još gore nego za vreme vladavine dahija. Pored uvođenja velikih poreza za obnovu štete, Turci su počeli sa osvetom i ubijanjem kakvo možda nije zabeleženo za sve vreme njihove vladavine. Pripreme za ustanak držane su u strogoj tajnosti. Bilo je dogovoreno da se na Cveti, kada se u Takovu održava veliki sabor, donese konačna odluka. Na sastanku su se okupili viđeniji ljudi rudničke nahije i za vođu ustanka izabrali Miloša Obrenovića.

     

     

    Prema istorijskim izvorima, Miloš Obrenović se nakon izbora popeo na kamen sa kog se okupljenom narodu obratio sledećim rečima:

    „Slušajte braćo. Čujte Srbi. Čuj veliko i malo, muško i žensko, koji ste god došli evo ovde danas. A tko nije danas ovde, onaj svakako od vas da čuje i očuje, i da svak dobro razumije i upamti ovo što ću svima sada za vazda prozboriti. Ako ste radi mene imati s vama i pred vama od sada za svagda u opštem poslu i rukovodca za narod i zavičaj i ako ste radi da svi naši trudi budu napredni, a vi sad svi iz jednog ovdi grla pred ovim božijim domom to izrecite i pred svetim oltarom zavjet činite, da vi na vaše duše primate sve ono što bi od ovog preduzetog posla moglo izaći nesreće i postradanja, pak i to da meni sad ovdi obećavate i odmah da mi date punu vlast i slobodnu volju da ja mogu zapovjedati svakom vam i da mogu nakazati svakog koji me god ne bi što hteo poslušati ili koji bi što ukvario.“

    Na to su svi jednoglasno uzviknuli:

    "Sve na našu dušu, i vrat, i obraz..."

    Nakon toga, knez se povukao, obukao svečano odelo i sa zastavom izašao napolje gde je narodu rekao:

    „Evo mene, a evo vam rata s Turcima!“

    Pod Takovskim grmom gde su ove reči izgovorene podignut je obelisk 1887. godine. Na jednoj strani spomenika nalaze se stihovi Ljubomira Nenadovića:

    „Ovaj grm će vreme da osuši
    I kameni stub će da poruši
    Al Srbija večito stajaće
    I MILOŠA ime spominjaće“

    Ostaci grma čuvaju se u muzeju u Takovu, a nedaleko od spomenika je hrast koji je knez Mihajlo 1867. godine osveštao za naslednika.

     

     

    Posledice ustanka



    Oružane borbe su trajale samo 4 meseca. Za razliku od Prvog srpskog ustanka, politička situacija u Evropi je išla na ruku Srbiji. Posle pobede nad Napoleonom, Rusija je mogla mnogo više da pomogne Srbiji tako da su se borbe nastavile diplomatskim putem. Srbija je dobila određenu samoupravu čime je omogućen politički i ekonomski razvoj. Pobedom Rusije nad Turskom i Jedrenskim mirom 1828. godine, predviđeno je posebnim članom da je Srbija dužna da Turskoj plaća godišnji danak čime su u Srbiji konačno ukinuti feudalni odnosi i turska vlast.

     

    Za smeštaj u okolini Takova, pogledajte stranicu Takovo - Smeštaj



     

Dodatne informacije