Arheologija

 

  • Svetska čuda - Izgubljeni grad Petra u Jordanu


    Petra


    Petra, jedna od najvećih turistička atrakcija Jordana, dugo je bila skrivena od očiju zapadnog sveta zbog čega je još uvek nazivaju „izgubljeni grad“. Samo ime Petra na grčkom znači kamen ili stena, što odlično opisuje ovaj neverovatni grad koji je uklesan u kamenu. Locirana na potezu između Crvenog i Mrtvog mora, Petra je dugo bila bitna tačka na trgovačkoj mapi antičkog sveta. Naime, tu su prolazili karavani koji su transportovali svilu i začine iz Kine i Indije ka Egiptu, Grčkoj, Rimu i ostalim velikim carstvima tadašnjeg vremena. Međutim, nakon 14. veka i po otkrivanju alternativnih načina transporta robe, Petra počinje da bledi i polako nestaje sa mape. Ipak, Beduini iz tog područja su sve vreme znali za nju. Međutim, oni su verovali da drevni grad krije neprocenjivo blago faraona i na sve načine su pokušavali da spreče širenje informacija o Petri kako niko drugi ne bi došao u posed tog velikog bogatstva. I pored toga, švajcarski istraživač Ludvig Burkhard 1812. uspeva da prerušen u Arapina prođe kraj beduinskih čuvara i uđe u magična prostranstva Petre.



    Od tog trenutka svet se zainteresovao za lepotu ovog grada koja ostavlja bez daha. Do centralnog dela Petre stiže se kroz uzanu klisuru, Sik, koja se proteže dužinom od otprilike jednog kilometra. Na izlazu iz klisure turiste čeka veličanstven prizor – fasada Riznice (Kazneha). Čitav grad je uklesan u kamen ružičaste boje, a za Riznicu se veruje da je napravljena kao grobnica za nekog od kraljeva. Poslednjih godina, naročito nakon velike popularizacije Petre njenim proglašavanjem za jedno od novih svetskih čuda 2007., javila se zabrinutost za ovaj grad, koji usled erozije, velikog broja turista, i mnoštva atmosferskih uticaja polako postaje trošan. Zbog svega toga je osnovan Trust za zaštitu ovog bitnog arheološkog lokaiteta.



     

  • Trajanov most


    Trajanov most



    Trajanov most, podignut za samo dve godine, od 103. do 105. godine, omogućio je velikom rimskom imperatoru Trajanu po kojem i nosi ime, da iz tadašnje Gornje Mezije pređe Dunav i osvoji Dakiju. Ovo je prvi most koji je sagrađen na donjem Dunavu, u blizini Kladova sa srpske i Turn Severina sa rumunske strane i preko hiljadu godina smatran je za najduži most ikada sagrađen, s obzirom na to da je  bio dugačak nešto više od hiljadu metara.



    Izgradnja mosta preko Dunava, koji je na ovom mestu širok oko 800 metara, poverena je najvećem arhitekti tog vremena, Apolodoru iz Damaska, a radi izgradnje mosta Dunav je pregrađivan, a njegov tok više puta preusmeravan, te su  stubovi uglavnom građeni na suvom. Ova, za to vreme impozantna građevina, nažalost, nije dugo bila u upotrebi. Prema nekim izvorima most je srušen po Hadrijanovom naređenju, već 20 godina nakon što je sagrađen, dok drugi izvori govore da je most srušen po naređenju Aurelijana (270 – 275) kada su Rimljani pod naletom varvarskih plemena napustili Dakiju. Ređi su oni koji tvrde da se most raspao prirodnim putem, zbog dejstva vode, mnogo kasnije.


    Poslednja arheološka istraživanja ovog mosta, sprovedena 2003. godine, pokazala su da je ukupna dužina mosta bila 1.097,5 metara, a širina 14,5 metara, dok je razmak između stubova oko 55 metara. Video snimanja podvodnih ostataka stubova mosta, pored uklesanih kamenih blokova zabeležila su i mnogobrojne drvene ostatke, na kojima se i nakon više od 19. vekova pod vodom i dalje mogu uočiti godovi. I danas se mogu videti ostaci prvih stubova na obe obale Dunava, dok je izgled mosta ovekovečen i u Rimu, uklesan na Trajanovom stubu.

     

  • Trajanova tabla


    Trajanova tabla



    Kao deo operacija protiv Dačana (teritorija današnje Rumunije), rimski car Trajan je sagradio put od Beograda kroz Đerdapsku klisuru, sve do mesta gde je podigao most na Dunavu (Trajanov most). Gradnju puta je završio 103. godine, a ceo posao je ovekovečen pločom sa natpisom. Ploča je poznata kao Trajanova tabla (Tabula Traiana). Na tabli je uklesan tekst na latinskom, koji u prevodu glasi:

    „IMPERATOR CEZAR, BOŽANSKOG NERVE SIN, NERVA, TRAJAN AVGUST GERMANIK, VRHOVNI SVEŠTENIK, ZASTUPNIK NARODA PO ČETVRTI PUT, SAVLADAVŠI PLANINSKO I DUNAVSKO STENJE, SAGRADI OVAJ PUT“.


    Trajanova tabla

     

    Trajanova tabla

     

    Izgradnjom hidroelektrane Đerdap, rimski put je potopljen, a da bi Trajanova tabla bila sačuvana, odlučeno je da bude isečena i da se podigne 50 metara više. Vidljiva je samo sa Dunava. Nalazi se između Donjeg Milanovca i Kladova. U toku leta iz Kladova često saobraća turistički brod koji prolazi pored nje.


    Turistička karta istočne Srbije Trajanova tabla-karta

     

  • Turska - Troja


    Troja



    Do ruševina Troje se može sa iste udaljenosti stići iz Istanbula, Izmira ili Burse. Centar ovog regiona je Ćanakkale, na Dardanelima. Ulaz na lokalitet Troje označava omanji park kod Hisarlika. Prvo na šta se nailazi je velika maketa drvenog trojanskog konja koji je ovde postavljen da dočara način na koji je lukavi Odisej uspeo da se sa svojim borcima na prevaru uvuče u Prijamov grad i Grcima otvori kapije.


    Troja


    Po legendi, Troju je osnovao Dardanov unuk Tros, a postala je čuvena po Trojanskom ratu. Istorijska pozadina ovih legendi o velikom vojnom sukobu između Grka pod vođstvom mikenskog kralja Agamemnona i Trojanaca, verovatno je rat koji se vodio negde između 1350 . i 1100 . godine pre n.e. Prema legendi, povod za rat bila je otmica lepe Helene, žene spartanskog kralja, koju je oteo sin trojanskog kralja Prijama, mladi Paris.



    Lokacija Troje je dugo bila svedena na domen filozofskih rasprava,sve dok nemački arheolog amater Heinrich Schliemann nije na brdu Hisarlik, južno od Dardanela, započeo prva iskopavanja 1870 . godine. Uprkos nestručnom radu u vremenu kada je arheologija bila nauka tek u povoju, ovaj čovek pun entuzijazma, uspeo je da otkrije drevni Prijamov grad.


    Dalja ispitivanja otkrila su 9 slojeva antičke Troje, od primitivnog naselja iz ranog bronzanog doba, do helenističke rimske metropole koju je obnovio makedonski general Lizmah, a razorio 86. - 87. godine rimski vojskovođa Gaj Flavije Flimbrija. Poslednja Troja je obnovljena od strane Avgusta pod imenom Ilim Novum.


     

  • Video Galerija Hersonesa


    Video Galerija Hersonesa




    Hersones




     

  • Viminacijum


    Viminacijum



    Viminacijum, bivši rimski grad i vojni logor, nalazi se 12 km od Kostolca. Nastao je u I, nestao u VII veku sa dolaskom Slovena. Velika razaranja doživeo je i V veku u naletima Huna, posle čega grad nikada nije obnovljen, a kao vojno uporište obnovio ga je vizantiski car Justinijan u VI veku. Uživao je najviši statut koji su rimski gradovi mogli imati. Bio je i glavni grad rimske provincije Gornje Mezije koja je obuhvatala najveći deo Srbije, deo Bugarske i severnu Makedoniju. Povoljan geografski položaj omogućio mu je brz ekonomski razvoj. O bogatsvu njegovih stanovnika svedoče dragoceni nalazi na rimskim grobljima u okolini. Smatra se da je imao oko 30.000 stanovnika, što je u ono vreme bio veliki broj.


    Viminacium


    Viminacium


    Prostire se na oko 500 hektara i najveći deo (preko 90%)  leži ispod obradive površine čekajući da svetu ponovo pokaže sjaj rimskog carstva. Do početka prošlog veka, zidovi, trgovi, ulice su se nazirali na površini zemlje. Istraživanja Viminacijuma započeta su tek pre tridesetak godina. Nadgrobne ploče, skulpture, nakit i svi ostali predmeti čuvaju se u Naradnim muzejima u Beogradu i Požarevcu. Pronađeno je puno novčića, istraženo 14.000 grobnica. Iskopan je mauzolej, za koji se pretpostavlja da je grobnica cara Hostilijana, sina cara Trajana Decija koji je ubijen u zasedi blizu  antičkog grada Abrutusa u današnjoj Bugarskoj.  Prema starim zapisima car Hostilijan dolazi u Viminacijum sa majkom da bi nadgledao organizovanje odbrane severnih granica, ali ih je oboje pokosila kuga koja je u to vreme harala carstvom. Zbog daljine i straha od širenja zaraze, sahranjen je sa svim počastima u Viminacijumu.  Pronađeno je više grobnica sa izuzetnim freskama. Dve freskama oslikane grobnice potiču iz doba paganstva.


    Viminacium

     

    Viminacium

     

    U toku su iskopavanja amfiteatra, koji je sa svojih 12.000 mesta jedan od najvećih na Balkanu. Otkrivene su i ulice sa zgradama, terme, delovi akvadukta i kanalizacije. Iako je Dunav blizu, Rimljani su želeli za svoje potrebe čistu izvorsku vodu sa udaljenih brda pa su izgradili vodovod  dug 8 km koji je tako dobro očuvan da je neverovotno da je star 2000 godina. Sagrađen je od kamena vezanog tečnim malterom. Strane su zalivene vodonepropusnim malterom, a dno izrađeno od opeka. Na određenom rastojanju napravljeni su otvori za intervencije.


    Posete Viminacijumu uključuju obilaske do sada otkrivenih delova grada uz pratnju vodiča.

     

    Viminacium





    Viminacijum - karta

    Turistička organizacija Požarevca
    012-221-941    
    012-542-247

    Veb sajt: Viminacijum

    Turistička karta

     

  • Znamenitosti Istanbula - Hipodrom


    Hipodrom



    Prostrani trg Sultanahmeta u Istanbulu danas pruža samo bledu sliku onoga što je nekada bio. Veličanstveni Hipodrom, centar gradskih zbivanja u rimsko doba inspirisan cirkusom Maksimusom u Rimu, projektovan je za trke i ostale javne aktivnosti. Gradnja je započeta 203. godine, a završena je za vreme cara Konstantina 325 . godine. U to vreme Hipodrom je imao oblik potkovice i zauzimao pozamašnu površinu od 400 x 120 metara. Računa se da je mogao primiti više desetina hiljada gledalaca. Bio je zatvoren visokim zidovima i imao je tribine sa 3 strane uz carsku ložu na četvrtoj, istočnoj. U centru trkačke staze se nalazio izdignut trotoar, poznat kao "spina", centralna linija koja je služila da se saobraćaj za vreme trka odvija u pravoj liniji. Od brojnih statua i stubova koji su ukrašavali spinu, danas su preostala samo 3. Poznazo je da su se ovde nalazile statue Lisipovog Herkula (ratnika u borbi s lavovima), umirućeg bika, orla u borbi sa zmijom, kao i statue imperatora Graciana, Valentiana i Teodosija.


    Hipodrom Istanbul


    Carska loža je inače sadržala salu za ručavanje i odmor, i bila je direktno povezana sa palatom. Veza sa palatom je bila dodatna mera sigurnosti za slučaj nemira ili pobuna, koje su često izbijale baš na hipodromu. Da bis e izbegle pobune, carevi su počeli da smanjuju broj igara, da bi ih na kraju potpuno zabranili. Po zauzimanju Carigrada 1204 . godine, krstaši su bukvalno ogoleli Hipodrom pokupivši sve metalne delove da bi ih upotrebili za kovanje novca. Nakon turskog osvajanja Carigrada, Hipodrom je renoviran. Okolo su podigli neki od najlepših spomenika tog doba, dok tri originalna antička stuba još uvek stoje na istom mestu.


    What to do in Istanbul Hipodrome


     

  • Znamenitosti Istanbula - Konstantinov stub


    Konstantinov stub - Čemberlitaš



    Tačno poreklo Konstantinovog stuba u Istanbulu, visokog 32 m, nije poznato, ali se smatra da potiče iz 6. veka. Poznato je da je bio prekriven pozlaćenim pločama koje su krstaši za vreme krstaške invazije poskidali, istopili i od njih kovali novac. Iskopavanja izvršena oko baze stuba pokazuje da su sa sve 4 strane bile izgrađene lepe fontane.


    Constantine column Istanbul

    Izgled stuba 1912. godine


    Stub je postavljen na centar trga koji je nosio ime cara Konstantina - Forum Konstantin.


    Originalno visok 57 m, stub je bio sastavljen od 10 komada crvenog porfila koji su spojeni obrazovali stablo iznad masivne baze. Spone između delova stuba su bile dekorisane lovorovim frizom u reljefu. Na vrhu se nalazila bronzana statua cara Konstantina.


    Danas je preostalo samo 6 sekcija stuba i visina mu je 43.8 m.


     

Dodatne informacije